Biram Zdravlje logo

Čokolada – istine i zablude

shadow illustration

Jedan od najomiljenijih zvukova je ono predivno cepanje omota na novoj čokoladi. Iščekivanje, želja i miris koji prožima nozdrve.

Svaki ljubitelj ove poslastice zna tačno o čemu pričam. Za ovu divotu možemo zahvaliti Južnoj Americi, pa je od srca pozdravljamo.

Čokolada zaista raste na drvetu

No dobro, ne baš čokolada već kakaovac. Stabla zimzelenog kakaovca potiču sa područja Anda, Amazona i Orinoka, a drevni gurmani Olmeci su konzumirali kakao u verske i zdravstvene svrhe već oko 2000. g. p. n. e.

Domoroci su koristili naziv „chokolatl“, što znači „gorka voda“, pa je čak postojao i bog kakaoa – Ek Chuah. Čokolada je imala status božanstva, a zrna kakaovca su se koristila kao sredstvo plaćanja.

„Čudni bademi neprijatnog ukusa“

Prvi Evropljanin koji je došao u dodir s kakaoom bio je, svakako, radoznali Kolumbo. Opisao je „čudne bademe neprijatnog ukusa“, a kao i sve ostalo što je našao u Novom svetu, kakao je doneo natrag u Evropu. Mi Evropljani više volimo slatko od gorkog, pa su španski redovnici, prvi pravi čokolatijeri, počeli da u pastu kakaovca dodaju vanilu, cimet i med. I tako je rođena prva čokolada.

Moderna čokolada

Era moderne čokolade kreće 1815. kad se uvodi dodavanje alkalnih soli da bi se smanjila gorčina kakaoa, a dodaju se i šećeri i maslac. Počinje prekrivanje svega čokoladom i stavljanje čokolade u sve, pa se otvaraju i fabrike, od kojih mnoge posluju i danas. Nekad davno je bila rezervisana samo za velikaše, ali se brzo proširila na sve slojeve, na čemu smo veoma zahvalni.

Magična reč je „umereno“

Poznate su dobre i loše strane čokolade, u zavisnosti od toga koju vrstu jedete. Tamnije sadrže značajne količine antioksidansa, bioflavonoida, vitamina i minerala. Bogatije su alkaloidima koji psihoaktivno, čak i antibakterijski, deluju na ljude. Ono nezdravo u nekim čokoladama jesu dodati šećeri, masti i aditivi.

Iako je gotovo nemoguća misija pojesti samo jedan red novootvorene čokolade (dobro, možda i dva-tri), u umerenim količinama čokolada je bezopasno zadovoljstvo.

Istina ili zabluda

Čokolada izaziva akne. Netačno. Nema dokaza o povezanosti čokolade i bubuljica, pa možete mirno da pojedete neku kockicu.

Čokolada izaziva zavisnost. Netačno. Još jedna urbana legenda koja nema uporište u medicini. Navika je, opet, sasvim druga stvar.

Čokolada kao afrodizijak. Tačno/netačno. Ne postoji dokaz o dobrom uticaju čokolade na seksualni život, ali kakao sadrži neke hemijske spojeve koji bi mogli da podstaknu lučenje hormona sreće i daju malo energije. Ako ste od onih koji su prepoznali blagotvorna dejstva, samo napred!

Krvni sistem. Tačno. Dokazana su kratkotrajna blagotvorna delovanja na krvni pritisak i trombocite.

Stimulans. Tačno. Kofein i teobromin u čokoladi su blagi stimulansi. Ipak, ako vam se spava, nemojte pojesti tablu čokolade u nadi da će vas preporoditi.

Debljanje. Tačno. Više zbog dodatnih stvari u čokoladama nego zbog kakaoa kao takvog, često uživanje u većim količinama čokolade može učiniti da vaga zastenje kad stanete na nju. Rešenje? Tamnija čokolada. I magična reč od malopre.

Dakle, istina je, kao i uvek, negde u sredini. Uživajte umereno u čokoladi i slatko vam bilo!